Sveučilište u Zagrebu upravlja s 8studentskih domova koji zajedno smještaju gotovo 10 000 studenata. Računi za grijanje, rasvjetu i toplu vodu opterećivali su proračun sveučilišta svake godine sve više jer cijene energije rastu brže od dotacija iz državnog proračuna. Prorektor za infrastrukturu pokrenuo je ambiciozan program jer solarne elektrane na krovovima svih domova trebale bi smanjiti taj pritisak dugoročno.
Projekt je krenuo s najvećim domom “Stjepan Radić” koji smješta 2000 studenata. Krovna površina od 5 000 kvadrata omogućila je instalaciju snage od jednog megavata, dovoljno za pokrivanje trećine ukupne potrošnje zgrade. Prve rezultate solarne elektrane pokazale su već nakon tri mjeseca rada kroz vidljiv pad računa za struju.
Studenti su postali neočekivano uključeni u projekt. Tehnički fakultet organizirao je predmet u sklopu kojeg studenti energetike prate stvarne podatke o proizvodnji i analiziraju učinkovitost sustava. Obrazovno iskorištene solarne elektrane pretvorile su krovove domova u živi laboratorij za buduće inženjere.
Financijski model bio je pažljivo osmišljen. Sveučilište je dio investicije pokrilo europskim fondovima za energetsku učinkovitost javnih zgrada, a ostatak kroz kredit koji se otplaćuje iz ostvarenih ušteda. Samoodržive solarne elektrane tako ne opterećuju redovni proračun namijenjen stipendijama i nastavi.
Drugi val instalacija pokrio je preostalih sedam domova tijekom sljedeće dvije godine. Svaka zgrada dobila je prilagođeno rješenje ovisno o orijentaciji krova i broju stanara. Individualno projektirane solarne elektrane zajedno danas proizvode 15% ukupne energetske potrebe cijelog sustava studentskog smještaja.
Studenti u anketama izvještavaju o zadovoljstvu jer stabilnija cijena smještaja znači manje neizvjesnosti tijekom studija. Jedna studentica komentirala je da joj je drago što stanuje u zgradi koja aktivno smanjuje svoj utjecaj na okoliš. Društveno prihvaćene solarne elektrane postale su dio identiteta modernog studentskog života u Zagrebu.
Ministarstvo znanosti pratilo je projekt kao pilot za nacionalnu strategiju. Druga sveučilišta u Rijeci i Splitu već su zatražila dokumentaciju i tehničke specifikacije. Prorektor zaključuje da obrazovanje mora biti primjer održivosti, a ne samo predmet koji se predaje, i upravo zato dobro planirane solarne elektrane na krovovima domova uče studente lekciji koju nijedan udžbenik ne može prenijeti jednako uvjerljivo.