KULTURA

23.09.2005. Likovna kolonija

Svake godine u ovo doba, ispred udruge MLK Medulin 1997,  mr. art. Aleksandra Rotar organizira  u Medulinu međunarodnu likovnu koloniju u hotelu Belvedere. Sudionici, njih 18, dolaze iz 5 zemalja i 2 kontinenta.

Ovogodišnja likovna kolonija djelovat će od 17.-24. rujna. Tjedan dana likovni umjetnici stvarat će da bi na kraju tjedna svoja djela predstavili publici. Tema  ovogodišnjeg Međunarodnog likovnog simpozija Medulin 2005. je »Integracija tijela u medulinskom pejzažu«.

Otvorenje izložbe bit će u subotu 24. rujna 2005. u 20 sati. Svakako vrijedan kulturni događaj u Medulinu i bilo bi dobro da ga svojom nazočnošću podrži što veći broj Medulinaca. Jer Medulinu su takvi kulturni događaji itekako potrebni.

17.09.2005. Fontana i još ponešto

Nastojeći na ovom mjestu spomenuti što se sve zanimljivo i vrijedno može doživjeti u Medulinu ne mogu zaobići i poneku pojavu koja na posjetitelje ostavlja loš dojam, a mi koji živimo ovdje ne bismo trebali na njih ostajati ravnodušni.

Medulinska riva mjesto je kojim ljeti prođu deseci tisuća ljudi i dobro je što je taj dio Medulina pred sedam godina bar jednim dijelom kultiviran. Šetalište uz more, lijep travnjak i drvored, paviljon, skulpture, fontana. No, pod u paviljonu nije završen likovnim djelom kako je prvobitno zamišljeno, paviljon ni do danas nema krov, a i stupovi su mu već oštećeni. Neke od skulptura također nisu dovršene ili su ubrzo oštećene. Na šetalištu nema klupa s naslonom na kojima bi se stariji ljudi mogli udobnije smjestiti i popričati. Tek nedavno pojavile su se dvije na nedovršenom dijelu rive.

Ipak od svega najviše smeta zapuštenost fontane. U početku bila je to lijepa fontana obložena mramorom, s više vodoskoka i osvjetljenjem. Osvjetljenje i pokrajnji vodoskoci ne rade već odavna, a sada je na tri mjesta probušena i središnja posuda iz koje voda curi kao iz starog lonca ostavaljući tužan dojam nebrige i zapuštenosti. O talogu prljavštine na stijenkama fontane da se i ne govori.

I tako se ponavlja u nas već dobro znana i stara priča. Ponešto se lijepo još i sagradi, ali s održavanjem ide mnogo teže. A upravo stalno održavanje ljepote izraz je kulture određene sredine. Pa ako mi i ne vidimo suze kojima kroz one rupe fontana svakodnevno oplakuje svoju ružnoću i nemar onih kojima je na brizi, naši to gosti jamačno primjećuju. U protivnom baš i nisu gosti koje bi vrijedilo poželjeti.

27.08.2005. Roženice

Da su roženice ne sam istarski glazbeni instrument, nego da mogu biti i prekrasan suvenir jedva da i treba dokazivati.

Problem je, međutim, u tome što je sve manje onih koji ih umiju izraditi i vrlo skoro bi se moglo dogoditi da će se roženice moći vidjeti još samo u mozeju.

A to bi bila zaista velika šteta, pa bi općine  i Županija zajedno s turističkim zajednicama trebale raznim poticajnim mjerama djelovati prema tome da se umijeće izrade toga glazbala očuva, a onda i da ga se na turističkom tržištu ponudi kao vrijedan izvorni suvenir. Mala i velika ili kao što lijepo pjeva Drago Draguzet:

MILE ROŽENICE

Kako su nan mile mala i velika
lipa i liplja.

Ni rodit ni umrit
brez njih se ne more.

A koliko su vina i pota popile?
koliko i patoki vode.

Dota su od naših starijih,
dota za naše mlaje.

Naše divojke, naše ženice,
naše roženice.

19.08.2005. Drvenjaki

Kad smo već kod vjetrenjača koje tako neodoljivo podsjećaju na Nizozemsku onda valja upozoriti na još jedan predmet istarske i medulinske kulturne baštine koji može biti izuzetno privlačan suvenir bilo u svom izvornom obliku, bilo kao umanjena kopija od različitih materijala - to su drvenjaki.

Poznatiji kao nizozemske klompe već su odavno postali u cijelom svijetu prepoznatljivi suvenir. No nema razloga da to ne budu i u Istri, pa i u Medulinu. I dok Nizozemci prodaju milijune primjeraka klompi stvarne veličine ili malih plavo-bijelih porculanskih suvenira u obliku privjeska, u nas se nedovoljno čini na predstavljanju drvenjaka kao dijela istarske narodne nošnje. Što bi ih u izvornom obliku ili njihove umanjene kopije učinilo zanimljivim i kao suvenirima.  A takve bi umanjene kopije bile bi baš zgodan i izvorni suvenir od npr. terakote, za razliku od nizozemskih porculanskih. Osim toga, imaju baš dobro i prepoznatljivo ime koje ih može pratiti na jezičnoj razini - drvenjaki.

12.08.2005. Medulinske vjetrenjače

Još jedna zanimljivost koja bi mogla biti izuzetno privlačna za turiste, a koju Medulin ne nudi kao turistički proizvod, iako bi mogao i trebao - dapače od koje bi mogao napraviti svoj naširoko prepoznatljivi (kako se to sada voli reći) brand - su medulinske vjetrenjače. 

Da, vjetrenjače. Ne u Nizozemskoj nego u Medulinu i iz 19. stoljeća. Većini su one poznate kao kule i mlađi Medulinci ne znaju da su to bili mlinovi-vjetrenjače po kojima je Medulin bio jedinstven u ovom dijelu svijeta, a koje bi danas kao obnovljeno kulturno dobro, eto, mogle biti dio zanimljive turističke ponude. Potrebno je, međutim, nešto političke volje i poduzetničkih sposobnosti, da se vjetrenjače stručno obnove i funkcionalno prenamjene na kulturno i turistički vrijedan način, ali ulaganje bi se jamačno višestruko isplatilo.

Na prostoru koji sada zimi ne nudi oku željnom događaja ništa, a ljeti svako zahtjevnije oko vrijeđa jeftinim vašarskim izgledom, moguće je stvoriti jedinstvenu, kulturno vrijednu i lako prepoznatljivu vizuru po kojoj bi se Medulin isticao u turističkoj ponudi Istre. Hoće li se nešto takvo i kada dogoditi ostaje da se vidi. No, krajnje je vrijeme da Medulin počne vrednovati, obnavljati i na turističkom tržištu nuditi svoju kulturnu baštinu. Bez toga ostaje mu samo da tone u bezličnost i jeftini vašarski ugođaj kakav se može naći bilo gdje, i s kakvim se ne može u ozbiljnu turističku budućnost. Pa ako Medulin želi izbjeći sudbinu jeftinog turističkog odredišta koje živi od sunca i mora u čiju čistoću također treba ulagati, onda više nema mnogo vremena za razmišljanje. Općinski čelnici trebali bi o tome hitro početi ozbiljno razmišljati. I ne samo razmišljati nego i radikalno drukčije djelovati.

06.08.2005. Ono najbolje se ne nudi

Kada je riječ o originalnim suvenirima i turističkoj ponudi onda valja reći da se ono najbolje što Medulin može ponuditi turistima, vrhunska kulturna baština, opće ne nudi.

I dok se u zemljama oko nas gdje god postoji kakav arheološki lokalitet, turistima nude, dakako po određenoj cijeni, stručne ilustrirane publikacije, stručni obilasci, kvalitetne kopije arheoloških nalaza, prigodne izložbe i slično, Medulin ne nudi ništa od toga, a ima vrhunski antički lokalitet, za koji većina turista što u potrazi za nečim zanimljivim očajno lutaju Medulinom i ne zna. Dakako, takav lokalitet mora biti zaštićen od devastacije, ali i drugdje postoje vrijedni, pa i vredniji lokaliteti, koji se od uništavanja zaštićuju upravo komercijalizacijom, jer se dio zarađenog novca ulaže u njihovo daljnje istraživanje i očuvanje. Naprotiv, medulinska je Vižula dragulj koji se koliko malo komercijalno iskorištava toliko slabo i štiti od uništavanja, a nalaze nekropole Mutila turisti mogu vidjeti samo uz znatan istraživački napor i ne u Medulinu. Pa ni njihove kopije, koje bi kao zaista originalne medulinske suvenire mogli ponijeti sebi za sjećanje ili nekome za dar.

Zašto je tako i zašto lokalna politička zajednica, turistička zajednica, Arheološki muzej u Puli, medulinski arheolozi, Županija i drugi koji bi itekako trebali raditi na kulturnoj ponudi još nisu uspjeli turistima ponudit vrijedan kulturni proizvod umjesto staklenih penisa za točenje pića koji se na medulinskoj rivi četvrtkom nude kao originalni istarski suvenir, vjerojatno je pitanje za desni stupac.

30.07.2005. Kozmetički suveniri

Ponuda dobrih i originalnih suvenira u nas je još u povoju i zaista je teško pronaći nešto što bi vrijedilo ponijeti stotinama kilometara kao sjećanje na praznike provedene u Medulinu. 

Ako to još k tome treba biti dar kojega se darivatelj ne bi trebao sramiti, onda je izbor zaista malen. Pokušavajući pronaći takav suvenir naišao sam na zanimljivu kozmetičku kolekciju napravljenu od ljekovitih biljaka s naših otoka, između ostalih i Brijuna. Kolekcija sadrži pjenušavu kupku, sol za kupanje, šampon, gel za tuširanje, ulje za masažu, ulje za kupanje, kolačić za kupanje i kruti sapun. Proizvođač doduše nije istarski, ali je kolekcija originalna i povezana s ovim dijelom Istre, pa je u tom smislu pravi istarski suvenir. Više o kolekciji i gdje se u Medulinu može nabaviti možete saznati ako kliknete na sliku.

27.07.2005. Koncert za glasovir

Koncertom za glasovir Jovane Nikolić, Turistička zajednica Općine Medulin još je jednom potvrdila dobar izbor glazbenika za ovogodišnju sezonu Medulinskog koncertnog ljeta, pa je crkva Sv. Agneze ove sezone svaki puta ispunjena ljubiteljima ozbiljne glazbe.

Mlada je pijanistica iz Beograda veoma uspješno izvela zahtjevne skladbe Bacha, Mozarta, Chopina i Prokofieva za što ju je publika nagradila zasluženim pljeskom, a pijanistica je uzvratila sa dva bisa.

U nesumnjivo vrlo dobrom koncertu i još jednoj lijepoj glazbenoj večeri možda je ipak nedostajala bar jedna opuštenija dionica, manje zahtjevna ali primjerenija ljetno-morskoj opuštenosti slušatelja, koja bi pored odobravanja izmamila i nešto više oduševljenja publike.

21.072005. Atelje Medulin

U potrazi za originalnim medulinskim ili bar istarskim suvenirima pogledao sam i ponudu Ateljea Medulin.

U dvorištu kuće u samom centru Medulina (br. 279), u ugodnom i tipično mediteranskom ambijentu postavljena je na stotinjak kvadratnih metara  prodajna izložba slika Milana Lazarića. Iako su medulinski motivi tek na nekim slikama, izvorno likovno djelo medulinskog slikara uvijek može biti vrijedan suvenir za razliku od industrijskog kiča kakav se može naći bilo gdje u svijetu.

Uz to Mara Lazarić izrađuje i nudi razne osobne ukrase ali i umanjene kopije medulinskih ženskih nošnji. I upravo bi u tom smjeru trebalo razvijati ponudu suvenira. Da se nude predmeti tradicionalnog načina života, ili njihove umanjene kopije, kojima se koristilo i koje je izrađivalo samo lokalno stanovništvo. Pri tome treba paziti da to budu zanatski korektno izrađeni predmeti vjerni originalu, a ne tek neke nespretno i grubo sklepane tvorevine koje izvorniku naliče kao zec magarcu, što je u ponudi tobožnjih izvornih istarskih suvenira nažalost čest slučaj.

14.07.2005. Sajam istarskih suvenira

Na medulinskoj je rivi ponovno održan Sajam originalnih ručno izrađenih istarskih suvenira ili Istrian Hand Made Fair. 

Iako je ponuda ostala ista kao i prije tjedan dana, turista su oko štandova bili nešto brojniji. Što zbog većeg broja gostiju, a što zbog nešto promijenjenog pristupa obrtnika koji su ovaj puta maštovitije nudili svoje proizvode. Posjetitelji Sajma su se naime najviše tiskali oko štandova na kojima su obrtnici demonstrirali svoju vještinu izrade suvenira. Pa ono što je inače uobičajeno u turistički razvijenom svijetu, da se potencijalne kupce privlači pokazivanjem zanimljivih dijelova izrade proizvoda ili njegove uporabe, eto pomalo prodire i na medulinsku rivu. Ovaj puta bih predstavio ukrase od murano stakla koje izrađuje obrt  Famis-art Slavice i Ivana Nilaša iz Buja. Lijepo oblikovani minijaturni predmeti, živih boja koji mogu biti osobni ukrasi ili ukrasi u stanu, cijenom su dostupni svakom džepu. Svakako vrijedan doprinos obogaćenju turističke ponude.

09.07.2005. Zagrebački solisti i S. Hauser

U punoj crkvi Sv. Agneze Zagrebački solisti i Stjepan Hauser održali su gudački koncert visokog glazbenog dometa.

Proslavljene i širom svijeta poznate Zagrebačke soliste ne treba posebno predstavljati, a nova mlada zvijezda u usponu je devetnaestogodišnji čelist Stjepan Hauser koji je kao solist nastupio uz zagrebačke gudače. Djelima Jarnovića, Haydna i Čajkovskog ansambl je sat vremena držao publiku u stanju napetosti bez češćih mogućnosti za aplauz, pa kad joj se za to  ipak pružila prilika, publika je naprosto eksplodirala. Umješnost muziciranja ansambla i Stjepana Hauzera dostojni su najrenomiranijih dvorana, pa su oni svojim umijećem na sat vremena učinili od Medulina mjesto vrhunskog kulturnog događanja.

Mladog su čelista nakon njegova nastupa prisutni ispratili dugotrajnim i burnim pljeskom, a na kraju su se koncerta snažnim i upornim aplauzom izborili za dva bisa, pa su tako imali prilike čuti još i Bélu Bartóka. Uporna se i oduševljena publika počela razilaziti tek kad je postalo jasno da se ansambl nema više namjeru vratiti na scenu.

Turistička zajednica Općine Medulin ovogodišnjom je organizacijom koncerata u crkvi Sv. Aneze do sada pružila publici niz izvrsnih glazbenih doživljaja, što je svakako hvale vrijedan i turistički pametan potez.

07.07.2005. Sajam istarskih suvenira

Na medulinskoj je rivi održan Sajam originalnih ručno izrađenih istarskih suvenira ili Istrian Hand Made Fair. Sajam će se tijekom sezone održavati svaki tjedan i za nadati se da će sljedeći puta biti bolje. 

Ako Sajam, naime, nije mogao biti popraćen izvornom narodnom glazbom na roženicama ili mihu, potpuno je u neskladu s tim najavljenim događajem, dozvoliti da skupina poklonika Hare Krishne 50 metra dalje satima jednolično talambasa nešto što s istarskom kulturom nema ama baš nikakve veze. Za to im je trebalo dati dozvolu u neke druge dane, a ako su to radili bez dozvole, onda nije jasno zašto policija koja je bila prisutna nije intervenirala.

Međutim ni sam Sajam nije bio na visini svog zvučnog imena, jer malo je toga bilo originalnog, a neizbježni je kič zauzeo previše prostora. Ipak bilo je izuzetnih i zaista vrijednih izložaka koji su plijenili pozornost svojom artističkom dotjeranošću. Ovom prilikom istaknuo bih posude za drobljenje začina, od izvrsnog istarskog kamena,  lijepo, različito i domišljato oblikovane, kojih se ne bi posramila ni bogato opremljena kuća, a proizvodi ih Kamik - obrt za izradu ukrasnih predmeta Doriana Licula. Suveniri koji služe na čast proizvođaču i Istri, a kakvih bi trebalo biti više. 

05.07.2005. Koncert za glasovir

Pred stotinjak posjetitelja u crkvi Sv. Agneze docent Vladimir Babin održao je koncert za glasovir sa zaista raznovrsnim izborom skladbi. 

Svojim majstorskim muziciranjem izmamio je burne aplauze zadovoljne publike koja je upornim pljeskom zaradila dva bisa. I onda je upravo na bis virtuozna izvedba  skladbe N. R. Korsakova »Bumbarov let« izazvala pravu provalu oduševljenja u publici.

Za one koji ovih dana prate glazbenu scenu u Puli bila je to i svojevrsna glazbena poruka. Publika sastavljena pretežito od stranaca prezadovoljna je napustila ovaj solistički koncert. Zaista pravi način da se Medulin predstavi svijetu.

01.07.2005. Završni koncert polaznika Seminara komorne glazbe

U okviru Medulinskog koncertnog ljeta koje organizira Turistička zajednica Općine Medulin u ugodno popunjenoj crkvi Sv. Agneze svoje su glazbeno reproduktivno umijeće predstavili mladi umjetnici gudači:

violinisti Andrej Ahačić,  Carolina Blašković,  Jurica Darapi, Sara Katulić, Jacqueline Kranjčević, Blanka Magdić, Ane Marye Relota i Josip Škof, te violončelistica Luca Birkić. Zavidna razina muziciranja mladih glazbenika nagrađena je oduševljenim odobravanjem publike. Za kraj koncerta njihova je nastavnica Mira Pleteršek- Blašković odsvirala Telemannovu Fantaziju za violinu solo. Iako su svi izvođači dobili zasluženi aplauz, svakako najsnažniji i najdugotrajniji pljesak izmamila je mala violinistica Carolina Blašković. Na kraju koncerta mladi su umjetnici primili diplome. Valja još spomenuti da je klavirska pratnja bila Jadranka Celić, a da je mlade umjetnike podučavao i Karlo Kumpare. 

29.06.2005. Sport i kultura

Resorno objedinjavanje sporta i kulture nije ništa novo, ali je takvo objedinjavanja uvijek bilo upitno. Ne jednom, naime, ono je poslužilo da se velika izdvajanja za sport »pokriju« izdvajanjima za kulturu.

U proračunu Općine za 2005. predviđeno je 476.000,00 kn za kulturu, znanost i religiju, a 788.500,00 kn za sport. Sportskih udruga u Općini ima nekoliko desetaka, a u kulturi je »knjiga spala na jedno slovo«, na Mendulu koja ni ono novaca što dobije ne zna namjenski potrošiti. Nitko, dakako, ne misli da sport nije potreban. Naprotiv, mladima treba omogućiti da se bave sportom i treba ih okupljati na za njih i društvo vrijednoj osnovi. Ali zar tako ne bi trebalo biti i s kulturnim djelatnostima, koje su osim toga sve više osnova i za turizam od kojega ova Općina živi. Općinsko Poglavarstvo kojemu je nedavno istekao mandat nije znalo naći načina ne samo da oživi kulturne djelatnosti, nego je svojim formalizmom i paušalnom dodjelom sredstava »pokopalo« i neke vrijedne projekte očuvanja mjesne kulturne baštine. Hoće li novo poglavarstvo biti svjesnije potrebe oživljavanja ovog segmenta društvenog života u Općini i hoće li biti umješnije u pronalaženju pravednijih i stimulativnijih rješenja, koja bi potakla one koji to žele i mogu da unaprijede kulturni život zajednice, pokazat će vrijeme.

Za sada je činjenica tek to da je član Poglavarstva zadužen za Sport i kulturu (zašto ne za Kulturu i sport?) Raul Terlević čovjek iz sporta. Novi je načelnik Goran Buić prilikom izbora priznao određene uspjehe bivšoj općinskoj vlasti i najavio da će njegova ekipa biti bolja, a za Raula Terlevića nije štedio riječi pohvale. Svatko zaslužuje priliku i ne mora se svatko razumjeti u sve, no kultura je prevažan dio društvenog života da bi se njome netko bavio tek usputno, pa od člana Poglavarstva zaduženog za kulturu imamo pravo očekivati da će pronaći načina da kultura u Općini dobije bar ono mjesto po važnosti koju ima sport. Žalosno je, ali je tako, medulinske vlasti do sada nisu znale iskoristiti intelektualne resurse koji u Općini nisu mali. Pitanje je štoviše, jesu li ih znale uopće prepoznati. 

Kao čovjek određenog obrazovanja i iskustva u novoj vlasti prepoznajem previše »starih i na djelu poznatih« lica da bih tek tako povjerovao u za sada ipak samo načelna obećanja novog Načelnika. No, za 100 dana sve će biti mnogo jasnije. Hoće li u natjecanju osobnih i općih interesa biti više kulture, ili će u kulturi biti još više natjecanja sebičnih interesa, pitanje je o kojem ovisi budućnost ove lokalne zajednice.

25.06.2005. 5. salon pod hrastom

Točno u podne u na imanju Ante Mihovilovića u Pomeru otvoren je  likovna izložba koja se već petu godinu za redom održava na otvorenom.

Radove su izložila 22 uglavnom istarska umjetnika, među kojima desetak akademskih slikara. Većina sudionika izložbe već su afirmirani  umjetnici poznati istarskoj i široj javnosti.

U osunčanom mediteranskom krajoliku koji upravo mami likovne talente da se izraze,  Ante Mihovilović neuropsihijatar i student povijesti umjetnosti u Zagrebu, pred šezdesetak ljubitelja likovnih umjetnosti i većeg broja autora okupljenih u sjeni hrasta na ugodnom povjetarcu, održao  je nadahnuti govor.

Nakon toga, oni koji to već nisu učinili ranije, razgledali su izložbu i nastavili se družiti u krajnje opuštenom ozračju, oslobođenom svake formalnosti i kurtoazne usiljenosti. Ovaj je neobični salon svakako još jedan doprinos likovnoj ponudi i obogaćenju kulturnog života u Općini.

 POLITIKA

09.09.2005. Natječaj

Danas je u Glasu Istre i na općinskim web stranicama objavljen poziv potencijalnim korisnicima proračunskih sredstava Općine Medulin za 2006. godinu da se jave na natječaj za dodjelu sredstava. Ništa novo i ništa neobično. Takvi se natječaji raspisuju već godinama.

No, nije li vrijeme da se konačno upitamo što dobivamo za ne malih milijun i tristo tisuća kuna koje godišnje Općina izdvaja za potporu raznim udrugama. Odgovorno tvrdim, nedovoljno i puno premalo. A dobrim dijelom razlog je tome upravo loš način financiranja udruga koje djeluju na području Općine, iako za to postoje oprobani i mnogo uspješniji načini. Primjerice vrlo dobar je model potpore koji koristi  Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske. Za razliku od npr. Mendule koja više-manje »na lijepe oči« (tj. na osnovi nekakvog općenitog programa koji se uglavnom ne realizira) dobije nekoliko stotina tisuća kuna, Ministarstvo financira udruge tek s nekoliko desetaka tisuća kuna, ali zato mnoge njihove djelatnosti podupire posebno. Ministarstvo raspisuje natječaj za potporu njemu zanimljivih djelatnosti. Za svaku takvu djelatnost, međutim, treba izraditi poseban program i za svaki se takav program sredstva odobravaju posebno. Rezultati natječaja dostupni su javnosti. Zahtjev za potporu u okviru određene udruge podnose nositelji programa i u slučaju da im potpora bude odobrena s Ministarstvom sklapaju ugovor o korištenju sredstava. U roku utvrđenom ugovorom moraju podnijeti dokaze o ostvarenju programa i odgovarajućim društvenim učincima, što se uzima u obzir pri sljedećem natječaju.

Ako bi po tom modelu Općina raspisala natječaj za potporu udrugama i programima, nijedna udruga ne bi mogla dobiti više od 30-40 tisuća kuna potpore (što također treba opravdati), no mogla bi se uz druge pravne i fizičke subjekte javiti na natječaj s raznim programima. Općina bi definirala koji su to programi koje želi podupirati pa bi mogla dodijeliti potporu i konkurentskim programima ako za to postoji opravdanje, a njihovi nositelji mogli bi računati ponovno na potporu samo ako bi dokazali da su programe i ostvarili. Usporedbe radi, ugovori s Ministarstvom predviđaju da se u slučaju neostvarenja programa odobrena potpora mora vratiti s kamatama.

Jer, tek kad Općina bude financirala ne »papirnate udruge«  nego društveno vrijedne programe i ljude koji te programe zaista ostvaruju, društveni će se život u Općini razbuditi. 

02.09.2005. Jaram

Danas djeca više i ne znaju što je jaram, kako izgleda i čemu služi. Stoga i riječ »podjarmiti«  za njih ima tek neko apstraktno i nejasno značenje.

A bilo bi dobro da im je to značenje jasnije i predočljivije. Ne samo zbog jezika, nego i zbog onoga što se jezikom čuva, sjećanje na prošlost i opomena za budućnost. Što znači »nositi jaram« ili »biti podjarmljen« do bola si može predočiti tek onaj tko je vidio kako se ujarmljuju goveda. I to ne bilo koja. Jer, najprije ih treba »uštrojiti« (što je u jezičnom srodstvu sa stroj, ustroj i sl.) da bi bila poslušna i podnosila jaram bez otpora.

U vremenu kad nam na sve strane međunarodni kapital, uz pomoć domaćih tajkuna i političara, sužava prava za koja su se naši stari dva stoljeća krvavo borili, jaram bi mogao biti zaista poučan suvenir. Prilagođen ljudskom vratu i obješen na zidu, mogao bi nas podsjećati na još ne tako davnu prošlost i opominjati na možda skoru budućnost. Jer, oni koji ne poznaju prošlost osuđeni su da je ponavljaju.

27.08.2005. Stupica za općinsku vlast

Nakon što sam u jučerašnjem Glasu Istre pročitao članak »Inspektori uvode red u Stupice i Tašaleru« počele su me progoniti crne misli. Dobro je da se nastoji napraviti reda u turizmu. Dobro je da se suzbija bespravno kampiranje i samovolja vlasnika parcela koji od države rade budalu, ali nešto me ipak veoma brine. Čitam naime da će: »Arenaturistu upravnim rješenjem biti naređeno da u skladu s propisima oko cijelog kampa postavi ogradu«.

Budući da je riječ o autokampu Stupice za kojega se Arenaturist spori s Općinom oko vlasništva, ne treba biti jako domišljat za dosjetit se kako će čelnici Arenaturista odmah iskoristiti rješenje Inspektorata da ograde kamp koji nije njihov i da si time ojačaju poziciju u sporu za njegovo prisvajanje. Pri tome će ga ograditi ne samo usporedo s morem, nego kako to iskustvo pokazuje, okomito na morsku obalu.

Ali Arenaturist nema pravo i ne smije mu se dozvoliti da ograđuje nešto što nije njegovo, nešto što je u katastru upisano kao općinsko i što se smije ograditi samo uz dozvolu Općine. Dozvoliti Arenaturistu da ogradi kamp Stupice bez sklapanja koncesijskog ugovora kojim će biti zajamčeno vlasništvo Općine znači priznati mu pravo koje nema, a to bi bila velika greška sa moguće dalekosežnim posljedicama u borbi za vlasništvo nad spornim kampovima. Zato Općina treba poduzeti sve mjere da spriječi ograđivanje bilo kojeg od spornih kampova nad kojim je upisana kao vlasnik, a ako Arenaturist ne može nastaviti s djelatnošću bez da kampove ogradi, to je njegov problem, a ne problem Općine. Štoviše to ga prisiljava da s Općinom potraži sporazumno rješenje, bez sporenja njezinog vlasništva nad tim kampovima. 

Na općinskim čelnicima sada je da pokažu čije interese brane, a u obrani općinskih interesa moraju djelovati brzo i bez oklijevanja. Jer svako oklijevanje u korist je onih koji ni časa ne oklijevaju da uzmu sve što mogu. 

25.08.2005. Gradski park

Iako Medulin nije grad, sa svojih tri tisuće stanovnika na putu je da to postane i o tome bi općinske vlasti trebale voditi računa. A da bi jedan mediteranski gradić bio ugodno mjesto za stanovanje i život, pa onda i privlačno turističko odredište, potrebne su mu javne zelene površine. Ako su one k tome još osobite i vizualno prepoznatljive tim bolje. A upravo to je ono što Medulin treba i što ima, ali trenutno koristi na način koji doduše puni džepove privatnog poduzetnika, ali nije najbolji za razvitak samog mjesta. Riječ je o poluotoku Kašteja od ulaza u kamp Medulin.

Već je odavno općinska vlast trebala poslušati glas puka s javnih rasprava i donijeti prostorni plan kojim bi se taj poluotok proglasio zaštićenom šumom-parkom na kojem ne bi bio dozvoljen komercijalni turizam, već bi to bilo područje rekreacije i gradska plaža. Ni sada taj kamp Općini ne donosi nikakav prihod (jer najam nije naplativ), a interes koncesionara da prisvoji to zemljište bitno bi se smanjio kad na njemu ne bi mogao ostvarivati komercijalnu djelatnost.

Šuma koju su prije više od 100 godina posadili Medulinci treba biti mjesto odmora i rekreacije njih i njihove djece, te njihovih gostiju, jer to je najbolje i zapravo jedino mjesto gdje Medulin može imati gradski park po kojem će osim toga biti i prepoznatljiv. Novac za njegovo održavanje može se debelo namaknuti naplatom parkiranja na parkiralištu koje bi se izgradilo na ulazu u park, te koncesijama za djelatnosti kakve su takvom prostoru primjerene. Osim toga time bi se znatno unaprijedila turistička ponuda Medulina kao mjesta čiji stanovnici velikim dijelom žive od turizma, a čiji se gosti za svoj metar mora sada moraju izboriti među gostima kampa koji doduše povećava nečije osobno bogatstvo, ali malo pridonosi općem dobru. A bez tog kampa Općina i mjesto Medulin ne samo da mogu, nego mogu i mnogo bolje nego do sada.

Neovisno dakle o sudskom sporu kojim netko želi sve za ništa i ishodu tog spora, pravo je Općine, a to znači mještana i vlasti koja ih predstavlja da tom području odredi namjenu najpovoljniju za mjesto i općinu Medulin. Da je to učinjeno na vrijeme možda sudske tužbe ne bi ni bilo.

Zaštićena šuma-park i područje rekreacije za građane, a ne zona komercijalnog turizma to je ono što Medulin treba na Kašteji i to je ono što bi prostornim planom trebalo urediti što prije. Kad bi bilo moguće još jučer.

18.08.2005. Ipak se kreće

Nakon što sam napisao tekst "Web stranice Općine" sve je odjednom zastalo kao začarano. Press cliping koji je nadomještao prava izvješća zaledio se, a forum je zamuknuo.

I taman kad sam pomislio da je preda mnom još jedno web nedonošče stvari su se pokrenule. Forum je ponovno živnuo, i što je mnogo važnije od toga, pojavila su se prava izvješća. Zapisnici sjednica Općinskog vijeća i drugi za općinsko pučanstvo važni dokumenti. Zaista bitan politički pomak nabolje. Odlično. Sada samo da se još pojave i najave sjednica Općinskog vijeća s dnevnim redovima...

I ako smijem, jedna mala sugestija webmasteru. Zaista bi trebalo nešto učiniti s onom ružnom plavom površinom na zgradi pored općinske. Nije to fotografija za zaglavlje stranice. 

01.08.2005. WEB stranice Općine

Na adresi www.medulin.hr/pocetna.htm nalaze se službene stranice općine Medulin. Većim dijelom su u izradi, no po onome što je gotovo moglo bi se zaključiti da je njihova izrada započeta još za prošle općinske vlasti, jer su neka tijela navedena u starom sastavu a i prijava administratora na forumu je od 18. svibnja. Najveći dio podataka ipak je ažuriran i može korisno poslužiti. Bilo bi dobro da se stranice što prije osposobe i ažuriraju u potpunosti i da kao suvremeni oblik komuniciranja budu na raspolaganju stanovnicima Općine sa što više aktualnih obavijesti.

Na forumu je registrirano već desetak sudionika, među kojima i Načelnik Goran Buić, što taj forum čini zanimljivim mjestom dnevne politike u Medulinu i za nadati se da će se rasprave i ubuduće voditi više-manje pristojno i bez uzajamnog vrijeđanja kako je to bilo do sada, a što nije slučaj na većini foruma. Iako znam da to većina sudionika foruma ne voli, mislim da bi jednu kategoriju trebalo rezervirati samo za poznate (identificirane) sudionike rasprave, te tako stvoriti prostor za ozbiljne i odgovorne javne rasprave kakve su svakoj zajednici potrebne.

Ispuni li Načelnik obećanje dano na forumu, na općinskim bi se web stranicama uskoro mogli pročitati zapisnici Općinskih vijeća, najave sjednica i druge izuzetno zanimljive obavijesti za politički osviještene stanovnike Općine. Projekt kojega svakako treba podržati i kojemu želim svako dobro. Uostalom već godinama dokazujem da Općina treba imati svoj službeni web portal. Počelo je, i to je dobro, samo da izrada ne potraje predugo.

18.07.2005. Loše je počelo

Ako se, kao što narod kaže, po jutru dan poznaje onda Općini Medulin, po onome što je viđeno na 3. sjednici Općinskog vijeća, ne slijede vedri dani. Već je izglasavanje dnevnog reda, naime, iznjedrilo previše nepotrebnih sukoba. Jer ako se i pozicija i opozicija zaklinju da rade na dobrobit lokalne zajednice, onda je jednostavno neshvatljivo odakle toliko nepotrebnih trvenja.

Predsjednik Općinskog vijeća Darko Lorencin uglavnom dobro vodi sjednice Vijeća i trudi se poštivati zakonsku formu i demokratsku proceduru, pa bi mu malo više autoritativnog pristupa u tom smislu čak dobro došlo, jer demokracija i jest u prvom redu forma političkog općenja od koje se ne smije odustati i na kojoj treba insistirati do kraja. Ali poštivanje forme nije i ne smije biti razlog za formalizam iza kojega se skrivaju sumnjivi sadržaji.

Ako se dakle na samoj sjednici Vijeća predlaže nova i važna točka dnevnog reda kao što je smjenjivanje Upravnog vijeća Javne ustanove Kamenjak, za koju treba proučiti opsežne materijale, pa netko traži objašnjenje na osnovi koje točke Statuta Općine ili Poslovnika o radu Općinskog vijeća se to čini, onda je potpuno promašeno objašnjenje Palmira Lorencina da je tako činila i prošla općinska vlast, jer eventualne nepravilnosti u radu jedne vlasti ne daju pravo nekoj drugoj da to čini. I dok se tako bude pristupalo radu općinske vlasti bitnih pomaka u razvitku demokracije na lokalnoj razini neće biti. No to je mišljenje samo jednog vijećnika koje ne bi imalo veću težinu da je predlagatelj sporne točke ili Predsjednik Vijeća kratko naveo zakonsku osnovu za svoj postupak. To znači poštivati i provoditi demokratsku formu političkog općenja. Ovako je izglasavanje sporne točke i sve što je po njoj uslijedilo ostalo neuvjerljivo. A slijedilo je to da je voljom vladajuće većine smijenjeno postojeće i izabrano novo Upravnog vijeća Javne ustanove Kamenjak. Dakako, vladajuća garnitura je postupila sasvim legalno i njihovo je pravo da na određena mjesta postave svoje ljude, ali obrazloženje da se u Upravnom vijeću htjelo stručnjake iskompromitiralo se onog trenutka kada je Načelnik počeo navoditi kvalifikacije budućih članova. Stručnjake svakako da, ali primjerice to što netko surfa kod Kamenjaka i Načelniku javlja sve što se tamo zbiva zbilja je jadna kvalifikacija.

Ono što se zbivalo uz 3. točku dnevnog reda školski je slučaj demokratske nepismenosti, ili ako nije to, onda malicioznosti. Naime u pravu je bio Predsjednik Općinskog vijeća koji je insistirao na formi prijedloga za članove komisija, ali i opozicija koja je s pravom očekivala svoje sudjelovanje u njima za dobrobit lokalne zajednice. I kao što narod mudro kaže: gdje ima volje ima i načina, da je bilo volje sve se moglo pripremiti dogovorom na razini klubova vijećnika i na sjednicu doći s usaglašenim prijedlozima. Tek da usaglašavanje nije uspjelo trebalo je to ostaviti za sjednicu Općinskog vijeća. Ovako se petminutna stanka pretvorila u polsatnu, da bi sve završilo skidanjem 3. točke s dnevnog reda. Dakako i to je bolje, pa pruža i neku nadu za demokratske pomake, nego da se nastavilo u započetom stilu.

Posebno problematično je međutim bilo razrješenje postojećeg i imenovanje novog Vijeća za dodjelu koncesijskih odobrenja. U ime spašavanja turističke sezone, kako je to objasnio Načelnik Goran Buić, Vijeće je smijenjeno jer nije odobrilo određenu koncesiju za uporabu akvaskutera u medulinskom akvatoriju. Problematično je dakako to što su smijenjeni zapravo samo članovi Vijeća iz redova opozicije, a ne i ostali iako su i oni glasali za spornu odluku, dapače su upravo oni bili ti stručnjaci koje Načelnik želi vidjeti u Vijeću na čiju je sugestiju donijeta takva odluka. No, spornije od toga i upravo nedopustivo je da se turističku sezonu želi spašavati odobrenjem zakonski sumnjivih koncesija koje osim pojedincima kojima su dodijeljene, lokalnoj zajednici ne donose neku korist. Poštivanje zakona iznad je bilo koje i bilo čije turističke sezone i s tim jedna vlast koja se želi predstaviti kao demokratska ne bi smjela trgovati. Ako se pak tome doda da najam akvaskutera malo pridonosi turističkoj ponudi, a mnogo smanjuje privlačnost plaža za kupače i čak ugrožava njihove živote - što dodatno dobiva na težini kad se uzme u obzir da se jednom takvom odlukom bitno otežava suzbijanje prekršaja na moru koje svojim akvaskuterima čine neodgovorni turisti - onda zbrzana zamjena Vijeća za dodjelu koncesijskih odobrenja samo zato da bi se nekome odobrila sumnjiva koncesija budi previše neugodnih asocijacija.

Sve ono pak što se zbivalo oko navodnog nestanka nekih dokumenata iz općinske arhive nedostojno je ozbiljnih ljudi  i Općinskog vijeća. Pa ako bi se članovi pozicije trebali okaniti iznošenja olakih optužbi, članovi opozicije morali bi pripaziti na svoje izražavanje, jer obraćati se nekome naglašavajući njegovu dob, kao što se vijećnik Premate obratio Načelniku,  jednako je neprimjereno kao i naglašavati njegov spol, boju kože, nacionalnost, vjeru ili što drugo u okviru već uobičajenog načina diskriminacije. Ni mladost ni starost nikoga ne čini sama sobom ni boljim ni gorim, pa prozivati nekoga zato što je mlad zaista nema smisla, ali za nedostojne postupke ima, neovisno o godinama.

Gdje ima volje, ima i načina, pa će se vrlo brzo pokazati postoji li volja da ovo Općinsko vijeće, bez obzira na političke opcije, djeluje za dobrobit lokalne zajednice, ili tek za interese pojedinaca u njemu.

16.07.2005. 6. Brodet Cup Medulin 2005.

Medulinska je riva bila pretijesna da primi sve one koji su se u subotu na večer odlučili omirisati brodete poznatih novinara i pojesti »originalne medulinske ćevapčiće« manje poznatih kuhara po paprenim cijenama.

Televizijske ekipe revno su obilazile takmičarske stolove i odrađivale nesvakidašnji događaj.

Najveća je gužva bila oko stolova novinara koji su puku postali poznati kao pjevači i zabavljači, a onda su se iskazali i kao vrsni novinari i pisci. Svojom svestranošću i kulturnim djelovanjem svakako su zaslužili narodnu pozornost i medijsku  pažnju.

O društvenoj važnosti Brodet Cupa svjedoči i nazočnost nekih veoma poznatih saborskih zastupnika čija prisutnost nije ostala nezamijećena. Svakako vrhunski društveni događaj, pa pobjednik u kuhanju brodeta zapravo i nije važan, jer to je ionako bila poligastronomska priredba u kojoj se jedno kuhalo a drugo jelo. Vatromet na kraju veličanstveno je zaokružio...Zapravo što?

E tu sam se našao u nedoumici, u kojem stupcu zabilježiti ovaj nezaobilazni događaj. Budući da je ovo kulturno-politički kutak ovaj mi se stupac ipak učinio primjereniji. 

06.07.2005. Činjenice o izborima (2)

Na jučerašnjoj konferenciji za tisak Damir Kajin je izjavio: »Sadašnja koalicija u Labinu je obmana građana i zbog toga bismo voljeli da se ovdje dogode prijevremeni izbori«. Kako izvještava GI podržao ga je njegov saborski kolega Valter Poropat.

U Labinu je IDS od 15 osvojio 7 vjećničkih  mjesta i ostao u oporbi. U Medulinu je Nezavisna lista Emila Jukopile osvojila 6 mjesta i također ostala u oporbi, a u vladajuću koaliciju ušao je IDS sa 3 osvojena vjećnička mjesta.

Jednostavno pitanje glasi: Kada neka koalicija jest, a kada nije obmana građana?

03.07.2005. Činjenice o izborima

Potaknut najprije primjedbom Davora Zoričića na 2. sjednici Općinskog vijeća glede izbora Gorana Buića za Načelnika Općine, a onda i jednim postom na općinskom Forumu (link za Forum nalazi se na stranici OPĆINA) odlučio sam potražiti rezultate posljednjih lokalnih izbora za Općinu Medulin. 

Evo tih rezultata:

27.06.2005. Izbor načelnika Općine Medulin

Za manje od sat vremena, po vrlo uigranoj proceduri, izabrano je novo vodstvo Općine Medulin. Na sjednici Općinskog vijeća prisutno je bilo 9 članova pozicije i 4 člana opozicije. Kraća rasprava razvila se samo oko izbora načelnika Općine. U ime opozicije Davor Zoričić je rekao da ne mogu glasovati za Gorana Buića jer osim što je politički neiskusan nije poznat njegov program rada, a i broj glasova koje je dobio na izborima neuvjerljiv je za njegov izbor u Načelnika. Replicirao je Goran Bujić primjedbom da njegova mladost nosi nove ideje, te da je u sličnoj situaciji bio Emil Jukopila nakon prošlih izbora. S primjedbama na račun Jukopilinog rada javio se i Vladimir Periša, no nakon intervencije Karle Virgilio da nema smisla govoriti o nekome tko nije prisutan i ne može odgovoriti, rasprava je zamrla.

Jednoglasno su izabrani: za potpredsjednike Općinskog vijeća Danijela Žgomba i Ratko Crnobori, te zamjenik Načelnika Općine Ratko Lorencin. 

Sa 9 glasova za Načelnika općine izabran je Goran Buić, te tri člana Poglavarstva: Veljko Ostojić, Josip Zidarić i Raul Terlević. Protiv su se izjasnili članovi Nezavisne liste Emila Jukopile.

G. Buića je u Općinskom vijeću zamijenila sljedeća na listi Mira Premate. Međutim kao zamjena Ratku Lorencinu iskočio je Palmiro Lorencin (8. na listi), a Veljka Ostojića zamijenila je Tea Gobo (9. na listi).

Nova je sjednica najavljena za idući tjedan.

20.06.2005. Konstituiranje Općinskog vijeća

U ponedjeljak je pod vodstvom Mladena Tomljanovića iz pulskog Ureda državne uprave održana konstituirajuća sjednica Općinskog vijeća.

Članovi koalicijske liste IDS-SDP (4 vijećnika, Darko Lorencin, Ratko Lorencin, Veljko Ostojić i Rozita Velkavrh) poduprti glasovima vijećnika s nezavisnih lista Gorana Buića (3 vijećnika, Goran Buić, Danijela Žgomba i Damir Demarin) i  Vladimire Periše (1 vijećnik, Vladimir Periša), te Hrvatske stranke umirovljenika (1 vijećnik, Ratko Crnobori) izabrali su  za predsjednika Općinskog vijeća Darka Lorencina. Protiv tog izbora bilo je 6 vijećnika s Nezavisne liste Emila Jukopile (Emil Jukopila, Sergio Premate, Davor Zorićić, Karla Virgilio, Alen Bernobić i Zoran Cukon).

SADRŽAJ

M

Medulinski kratkovid

M

Ludonja i normalni

M

Tako se to radi

M