VIŽULA

"Histarska Mutila se često u narodnoj predaji i starijoj historiografiji locira u prostrano arheološko područje medulinskog zaljeva, na samom jugu istarskog poluotoka. Mutila oppidum, grad razoren i pokoren u histarsko-rimskom ratu 177.g.pr.Kr. moguće je smješten na području današnjeg velikog antičkog arheološkog kompleksa Vižula, u samom centru medulinskog zaljeva, strateški branjen od jugoistočnog, već poznatog brončano i željezno dobnog lokaliteta Punta Kašteja i jugozapadnih gradinskih naselja na Premanturskom poluotoku.

Prapovijesno naselje na Vižuli potvrđuje početak života u mlađem stupnju starijeg neolitika u kućama načinjenim od isprepletenog šiblja, oblijepljenih zemljom i blatom, detaljima ovalnih i loptastih posuda ukrašenih utiscima rubova školjke ili nizova uboda, a na ovome se mjestu izrađivalo i kameno cruđe poput nožica, strugala, grebala od polukremena. Putopisci i humanist! Pietro Coppo, Prospero Petronio, Gian Rinaldo Carli i Pietro Kandler spominju monumentalne ruševine na Izuli, kasnije u katastarskim mapama zvanom - Isola del vescovo Biskupov otok. Svi su autori suglasni u lokaciji i opisu ove opsežne povijesno-arheološke građevinske zone, površine dvadeset hektara koja se danas nalazi na kopnu, a dio je potonuo u more zbog pomicanja obalne linije od oko dva milimetra godišnje. Rimski građevinski kompleksi ukazuju na postojanje rezidencijalnog dijela na zapadnoj strani poluotoka, te više gospodarsko, lučko-skladišnih i pristanišnih gradnji na južnoj i jugoistočnoj obali. Velike mozaičke površine, freskama oslikani zidovi, dijelovi termalnog kompleksa, cisterne za vodu, dovodni i odvodni kanali te nalazi fragmenata skulpture,, keramike, novca, zajedno s fazama gradnje i pregradnje objekata datiraju ovaj lokalitet u vremensko razdoblje od I. do VI. st." (Kristina Džin, Katalog 58, Arheološki muzej Istre, Pula 2000., 8)

"Novac je čest grobni prilog u paljevinskim i skeletnim grobovima, gdje se najčešće nalazi kraj glave ili u ruci." (Kristina Džin, Katalog 58, Arheološki muzej Istre, Pula 2000., 14)

Ostaci antičke kanalizacije