Medulin info

ZABORAVIMO LI ODAKLE DOLAZIMO, USKORO VIŠE NEĆEMO ZNATI NI KAMO IDEMO.

jezik
language

 

































© MILAN POLIĆ

  

PRIJEVOZ KOPNOM

 

Voz - zaprežna kola

Boškarin

Magarac

Upravljački dio voza je rudo. To je drvena poluga uglavljena u prednji trap zaprežnih kola uz koju se uprežu tegleća životinje (volovi, konji, magarci, mule, pa i krave).

Veličina voza ovisi o zaprežnoj stoci koja je predviđena za njegovu vuču, te o tome vuče li ga jedna ili dvije životinje. Najveći voz mogu povući dva vola i oni su bili glavna tegleća marva. Konji su nešto slabiji, ali se brže kreću. U ovim krajevima rijetko su se uprezali konji, jer su bili preskupi.

Voz za krave je znatno manji, ali ih se izbjegavalo uprezati jer je to utjecalo na njihovu muznost. Samo su siromašni ljudi, koji nisu mogli imati volove, uprezali krave.

Oblik sanduka na vozu ovisio o vrsti tereta koji se njime prevozi.

Na gornjim slikama prikazani su vozovi za sijeno i povezani teret, a na slici lijevo prikazan je voz za gnoj i drugi rasuti teret. Na prednjoj strani vidi se užljebljenje za prednju stranu sanduka koji se pri prijevozu rasutog tereta zatvara sa svih strana osim odozgo.

Rudo je pričvrščeno za prednji trap kola i njegovim zakretanjem zakreču se i prednji kotači u željenom smjeru. Sanduk kola položen je prednjim krajem na prednji trap i spojen metalnim klinom tako da se prednja osovina može okretatiti.

Da bi oslonac sanduka lakše proklizavao pri okretanju prednjih kotača koji puta je položen na kružnu ili polukružnu metalnu traku.

Radi čvrstoće i zaštite od trošenja kotači su okovani željeznim obručem.

Prednji i stražnji trap kola mogu se, nakon što se skine sanduk, po potrebi  odvojiti, jer su u sredini  povezani željeznim klinom.

Ručica kočnice smještena na stražnjoj strani voza. Njezinim okretanjem u smjeru kazaljke na satu zateže se lanac koji navlači poprečnu gredicu na čijim su krajevima drvene obloge koje pritišću na obod kotača i otežavaju mu okretanje

Ručica kočnice može biti smještena i na prednjem kraju voza uz desnu ruku vozača. Poprečno ispred kotača vidi se vagir neophodan pri uprezanju samo jednog grla stoke. (Vidi uz jaram za jedno govedo.) 

 

Drvena obloga čijim se pritiskanjem na obod kotača usporava njegovo okretanje. Kočenjem se obloge postupno troše pa ih treba s vremena na vrijeme zamijeniti novima.

Jaram za dva vola u sredini je pričvršćen izravno na rudo voza i vučna se sila preko jarma i ruda prenosi na voz. Uravnoteženost vučne sile na rudu potrebna za ravno kretanje kola postiže se ravnomjernim potezanjem volova.

Ako se, međutim, za vuču koristi samo jedno govedo vučna se sila ne može na voz prenositi rudom, je bi voz skretao u stranu, nego se s jarma lancima prenosi na vagir smješten na prednjem trapu kola. Tako se vučna sila ravnomjerno raspoređuje na voz.

Boškarini vuku voz gnoja na njivu.

Za prenošenje manjih tereta i jahanje koristili su se magarci. Konji su se rijetko koristili za vuču ili jahanje jer su razmjerno slabiji i skupi, a i njihovo održavanje je zahtjevnije. 

   

SPONZORI




Tradicionalna prijevozna sredstva morem još se uvijek koriste, pa je uz suvremene brodove, glisere, akvaskutere, plastične i gumene čamce još uvijek moguće vidjeti i drvene lađe u kakvima su plovili naši stari.

Suvremena kopnena prijevozna sredstva, međutim, u potpunosti su potisnula tradicionalne oblike prijevoza ljudi i stvari. Umjesto tradicionalnih kola (voza) koje su vukli upregnuti boškarini danas se koriste isključivo traktori, kamioni i druga motorizirana vozila.

Ljudi se pak umjesto na magarcima prevoze isključivo automobilima, motorkotačima, dvokolicama itd. Zbog toga novi naraštaji sve manje znaju ili čak uopće ništa ne znaju o tradicionalnim sredstvima prijevoza kopnom kakvima su se koristili naši preci još pred nekoliko desetljeća.

 

 

Istarsko govedo - boškarin

 

 

Registarska pločica s voza početkom 20. stoljeća.