Cukon, dr. Ivan (Medulin, 23.10.1868. - Zagreb, 07.10.1928.)

Pravo je studirao i doktorirao u Beču (1894.), a od 1901. bio je odvjetnik u Puli. Zastupnik Istarskog pokrajinskog sabora bio je od 1909.- 1916. godine, a bio je i predsjednik Zemaljskog odbora. Poznat kao borac za nacionalna prava istarskih Hrvata napisao je pjesmu Krasna zemljo, Istro mila, a bavio se i publicistikom. Napisao je i u Puli objavio (1911.) Zbirku zakona potrebnih u javnom životu u Istri i druguda. Godine 1918. postao je član Zajedničkog odbora Narodnog vijeća u Puli, ali je već sljedeće godine interniran u Italiji, nakon čega je emigrirao u Kraljevinu SHS gdje je stupio u državnu službu, pa je čak od 1924. - 1925. bio veliki župan zagrebačke oblasti.

Demarin, Josip (Medulin, 16.01.1895. - Rijeka, 15.10.1981.)

Stariji brat Mate Demarina. Završio je učiteljsku školu u Kastvu i Arbanasima (kraj Zadra). Najprije je radio kao učitelj u osnovnim školama u Medulinu, Hreljićima i Vodicama (kraj Buzeta), a nakon što je diplomirao na Višoj pedagoškoj školi u Zagrebu predavao je na učiteljskim školama u Mariboru i Zagrebu, te kao profesor metodike na Višim pedagoškim školama u Zagrebu i Splitu. Nakon što ke kao vojnik u austro-ugarskoj vojsci zarobljen na ruskoj fronti pridružio se jugoslavenskim dobrovoljačkim jedinicama i Crvrnoj armiji, te bio predavač na tečajevima za komandire u Moskvi. U Istru se vratio 1921. godine, ali je pod pritiskom fašizma 1926. izbjegao u Jugoslaviju.Objavio je veći broj pedagoških članaka, a bio je član Hrvatskoga pedagoško-književnog zbora, u kojemu je bio član upravnog odbora i neko vrijeme predsjednik.

Demarin, dr. Mate (Medulin, 15.10.1899. - Zagreb, 25.08.1992.)

Mlađi brat Josipa Demarina. Učiteljsku školu polazio je u Arbanasima (kraj Zadra), Příbramu (u Češkoj) i Kastvu. Studirao je na Višoj pedagoškoj školi u Zagrebu (1924. - 1928.), te nakon II. svjetskog rata na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je 1965. godine dokrorirao. Bio je učitelj po raznim mjestima u Istri: Drenju, Svetom Lovreču, Gračišću i Smoljancima. Od 1928. bio je profesor učiteljske škole u Kastvu, a od sljedeće godine u Gospiću. U Zagrebu je 1940. godine bio referent za učiteljske škole u Prosvjetnom odjelu Banovine Hrvatske, a do kraja rata profesor pedagogije, psihologije i talijanskog jezika na Hrvatskom državnom konzervatoriju. Poslije rata bio je profesor Učiteljske škole, te Pedagoške akademije u Čakovcu. Bio je član Hrvatskoga pedagoško-književnog zbora. Objavio je veći broj pedagoških članaka te izbor radova u knjizi Pedagog i njegov svijet (1989.).

Grakalić, Milan (Medulin, 6.12.1909. – Medulin, 14.06.1979.)

Završio je Arhitektonski odjel Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu na kojem je studirao od 1933. - 1938. Bio je arhitekt u Zagrebu i Puli, a u Medulinu ima više objekata koje je on projektirao. Među njima se ističu paviljoni i blagavaonica dječjeg odmarališta na Kašteji.

Istaknuo se kao gitarist samouk koji se kasnije usavršavao na akademiji Chigiana u Sieni.

Kirac, Luka (Medulin, 27.09.1860. - Rakotule, 03.01.1931.)

U Gorici je završio bogosloviju, a kapelan i župnik bio je širom Istre. U Istarskom pokrajinskom saboru bio je narodni poslanik 1908. godine. Početkom I. svjetskog rata interniran je i zatočen na Liparima i Sardiniji od 1919. - 1921., a zatim je ponovno interniran u selu Rakutule. Pisao je o prošlosti Istre od doseljenja istarskih Hrvata do njihovog preporodnog buđenja. Posebno ga je zanimalo glagoljaštvo i demografsko-etnička struktura Istre od početka novog vijeka. U Zagrebu mu je 1946. izašlo djelo Crtice iz istarske povijesti.

Rojnić, Matko (Medulin, 12.05.1908. - Pula, 30.01.1981.)

Od 1932. bio je bibliotekar, a od 1945.-1976. godine direktor Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Radio je teoretski i praktički na nacionalnoj bibliografiji, a pisao je o političkoj i kulturnoj prošlosti Istre. Zaslužan je za prikupljanje hrvatske građe tiskane izvan Hrvatske. Djelovao je u državnim komisijama za vraćanje kulturnih dobara odnesenih u inozemstvo tijekom II. svjetskog rata. Jedan je od osnivača Hrvatskog knjižničarskog društva i pokretač časopisa Vjesnik bibliotekara Hrvatske. Djelovao je na profesionalizaciji bibliotekarstva i izradio koncepciju nove zgrade Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.